Znanstvena promidžba Istre u svijetu - Istra na naslovnici priznatog znanstvenog časopisa
Magični splet zelenih i plavih vizura, povijesno-kulturna kolijevka, enogastronomski raj te idealno mjesto za aktivni i ruralni turizam pojmovi su koji se najčešće povezuju s Istrom. Ekološki i znanstveni turizam, neopravdano su zanemareni i nedovoljno iskorišteni segmenti turističke ponude Istre. A upravo su znanstvenici ti koji u promociji Istre u znanstvenom svijetu mogu odigrati ključnu ulogu. U tom je smjeru ovih dana učinjen značajan korak koji je potrebno prepoznati i na odgovarajući način vrednovati i nadograditi.
Naime, znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Centra za istraživanje metala Istarske županije METRIS u Puli, u suradnji s kolegama s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Državnog zavoda za zaštitu prirode, ovih su dana objavili znanstveni članak pod naslovom "Introduction of participatory conservation in Croatia, residents‚àö√ᬨ¬• perceptions: A case study from the Istrian Peninsula" ili "Uvođenje aktivnog učešća zajednice u očuvanje prirodnih resursa Hrvatske, stav lokalnog stanovništva: Primjer iz Istre". ƒålanak je objavljen u jednom od najpoznatijih svjetskih znanstvenih časopisa posvećenih zaštiti okoliša Environmental Management, izdavača Springer, koji je citiran u najznačajnijim bazama podataka (Science Citation Index, Google Scholar, CAB International, ABS Academic Journal Quality Guide, Abstracts in AGRICOLA, ASFA, Biological Abstracts, BIOSIS, CAB Abstracts, Current Abstracts, Current Contents/ Agriculture, Biology & Environmental Sciences i mnogim drugim).
Autori Barbara Sladonja, Kristina Brščić, Danijela Poljuha, Neda Fanuko i Marin Grgurev u članku obrađuju promjene u sustavu zaštite okoliša u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima, posebno uzimajući u obzir tranzicijske procese i skori ulazak Hrvatske u EU te na primjeru Istre prikazuju uvođenje novog načina zaštite prirode koji dodatno uključuje lokalnu zajednicu u aktivnosti zaštićenih prostora. Analiziraju zatim prošle modele zaštite prirode u Hrvatskoj i predlažu nove, u skladu sa svjetskim iskustvima i spoznajama. Rezultati rada obuhvaćaju obradu anketa provedenih na lokalnoj populaciji oko, i u zaštićenim područjima Istre. Zaključci upućuju na dobar smjer i namjere u zaštiti prirode u Hrvatskoj, no svako područje jedinstveno je i potrebno je uspostaviti prilagođen i specifičan sustav zaštite uz dodatne poticaje u obliku ljudskih, tehničkih i financijskih resursa. U radu je opisano 6 zaštićenih područja u Istri (Nacionalni park Brijuni, Specijalni rezervat šumske vegetacije - Motovunska šuma, Ornitološki rezervat - Palud, Značajni krajobraz - Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag, Park prirode Učka i Značajni krajobraz i Ornitološki rezervat - Dolina i ušće Mirne), prikazane su njihove prirodne i kulturne vrijednosti te način upravljanja.
Ovo je prvi rad objavljen u svjetskom znanstvenom časopisu s tematikom promjene sustava zaštite prirode na primjeru Hrvatske. Uz to, urednici ovog američkog časopisa, u velikoj su konkurenciji prijavljenih fotografija za naslovnicu odabrali baš fotografiju zaštićenog područja Palud kraj Rovinja čime su dodatno naglasili značaj članka o Istri i Hrvatskoj.
Valja napomenuti da je proces objave ovakvoga znanstvenog rada složen, može trajati i do godinu dana te da rad prolazi kroz rigorozne postupke kontrole i recenzije od strane svjetski priznatih stručnjaka. Stoga objava ovakvih članaka predstavlja potvrdu vrijednosti rada naših znanstvenika, o čijim se rezultatima vrlo malo govori i još manje zna, a vrijedni su doprinos društvu i daju dodanu vrijednost području u kojem žive i djeluju. Kako ovaj i slični znanstveni doprinosi ne bi ostali mrtvo i zakučasto slovo na papiru dostupno jedino znanstvenoj zajednici, a predloženi suvremeni modeli zaštite naših prirodnih bogatstava ostali na razini dobrih ideja, zajedničkim je naporima lokalne samouprave, mjerodavnih institucija i šire zajednice, na regionalnoj i državnoj razini potrebno poduzeti sve korake da oni zažive i utru put novim idejama, inovacijama i tehnologijama koje mogu doprinijeti promjenama nužnim za dobrobit hrvatskog društva.
B.S.
Izvor: http://www.porestina.info/pokazi_vijest.asp?id=21490
