Magi\u010dni splet zelenih i plavih vizura, povijesno-kulturna kolijevka, enogastronomski raj te idealno mjesto za aktivni i ruralni turizam pojmovi su koji se naj\u010de\u0161\u0107e povezuju s Istrom. Ekolo\u0161ki i znanstveni turizam, neopravdano su zanemareni i nedovoljno iskori\u0161teni segmenti turisti\u010dke ponude Istre. A upravo su znanstvenici ti koji u promociji Istre u znanstvenom svijetu mogu odigrati klju\u010dnu ulogu. U tom je smjeru ovih dana u\u010dinjen zna\u010dajan korak koji je potrebno prepoznati i na odgovaraju\u0107i na\u010din vrednovati i nadograditi. Naime, znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Pore\u010du i Centra za istra\u017eivanje metala Istarske \u017eupanije METRIS u Puli, u suradnji s kolegama s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode, ovih su dana objavili znanstveni \u010dlanak pod naslovom “Introduction of participatory conservation in Croatia, residents\u201a\u00e0\u00f6\u221a\u00e1\u00ac\u00a8\u00ac\u2022 perceptions: A case study from the Istrian Peninsula” ili “Uvo\u0111enje aktivnog u\u010de\u0161\u0107a zajednice u o\u010duvanje prirodnih resursa Hrvatske, stav lokalnog stanovni\u0161tva: Primjer iz Istre”. \u0192\u00e5lanak je objavljen u jednom od najpoznatijih svjetskih znanstvenih \u010dasopisa posve\u0107enih za\u0161titi okoli\u0161a Environmental Management, izdava\u010da Springer, koji je citiran u najzna\u010dajnijim bazama podataka (Science Citation Index, Google Scholar, CAB International, ABS Academic Journal Quality Guide, Abstracts in AGRICOLA, ASFA, Biological Abstracts, BIOSIS, CAB Abstracts, Current Abstracts, Current Contents\/ Agriculture, Biology & Environmental Sciences i mnogim drugim). Autori Barbara Sladonja, Kristina Br\u0161\u010di\u0107, Danijela Poljuha, Neda Fanuko i Marin Grgurev u \u010dlanku obra\u0111uju promjene u sustavu za\u0161tite okoli\u0161a u Hrvatskoj u posljednjim desetlje\u0107ima, posebno uzimaju\u0107i u obzir tranzicijske procese i skori ulazak Hrvatske u EU te na primjeru Istre prikazuju uvo\u0111enje novog na\u010dina za\u0161tite prirode koji dodatno uklju\u010duje lokalnu zajednicu u aktivnosti za\u0161ti\u0107enih prostora. Analiziraju zatim pro\u0161le modele za\u0161tite prirode u Hrvatskoj i predla\u017eu nove, u skladu sa svjetskim iskustvima i spoznajama. Rezultati rada obuhva\u0107aju obradu anketa provedenih na lokalnoj populaciji oko, i u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima Istre. Zaklju\u010dci upu\u0107uju na dobar smjer i namjere u za\u0161titi prirode u Hrvatskoj, no svako podru\u010dje jedinstveno je i potrebno je uspostaviti prilago\u0111en i specifi\u010dan sustav za\u0161tite uz dodatne poticaje u obliku ljudskih, tehni\u010dkih i financijskih resursa. U radu je opisano 6 za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u Istri (Nacionalni park Brijuni, Specijalni rezervat \u0161umske vegetacije – Motovunska \u0161uma, Ornitolo\u0161ki rezervat – Palud, Zna\u010dajni krajobraz – Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag, Park prirode U\u010dka i Zna\u010dajni krajobraz i Ornitolo\u0161ki rezervat – Dolina i u\u0161\u0107e Mirne), prikazane su njihove prirodne i kulturne vrijednosti te na\u010din upravljanja. Ovo je prvi rad objavljen u svjetskom znanstvenom \u010dasopisu s tematikom promjene sustava za\u0161tite prirode na primjeru Hrvatske. Uz to, urednici ovog ameri\u010dkog \u010dasopisa, u velikoj su konkurenciji prijavljenih fotografija za naslovnicu odabrali ba\u0161 fotografiju za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja Palud kraj Rovinja \u010dime su dodatno naglasili zna\u010daj \u010dlanka o Istri i Hrvatskoj. Valja napomenuti da je proces objave ovakvoga znanstvenog rada slo\u017een, mo\u017ee trajati i do godinu dana te da rad prolazi kroz rigorozne postupke kontrole i recenzije od strane svjetski priznatih stru\u010dnjaka. Stoga objava ovakvih \u010dlanaka predstavlja potvrdu vrijednosti rada na\u0161ih znanstvenika, o \u010dijim se rezultatima vrlo malo govori i jo\u0161 manje zna, a vrijedni su doprinos dru\u0161tvu i daju dodanu vrijednost podru\u010dju u kojem \u017eive i djeluju. Kako ovaj i sli\u010dni znanstveni doprinosi ne bi ostali mrtvo i zaku\u010dasto slovo na papiru dostupno jedino znanstvenoj zajednici, a predlo\u017eeni suvremeni modeli za\u0161tite na\u0161ih prirodnih bogatstava ostali na razini dobrih ideja, zajedni\u010dkim je naporima lokalne samouprave, mjerodavnih institucija i \u0161ire zajednice, na regionalnoj i dr\u017eavnoj razini potrebno poduzeti sve korake da oni za\u017eive i utru put novim idejama, inovacijama i tehnologijama koje mogu doprinijeti promjenama nu\u017enim za dobrobit hrvatskog dru\u0161tva. B.S. Izvor: http:\/\/www.porestina.info\/pokazi_vijest.asp?id=21490<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Magi\u010dni splet zelenih i plavih vizura, povijesno-kulturna kolijevka, enogastronomski raj te idealno mjesto za aktivni i ruralni turizam pojmovi su koji se naj\u010de\u0161\u0107e povezuju s Istrom. Ekolo\u0161ki i znanstveni turizam, neopravdano su zanemareni i nedovoljno iskori\u0161teni segmenti turisti\u010dke ponude Istre. A upravo su znanstvenici ti koji u promociji Istre u znanstvenom svijetu mogu odigrati klju\u010dnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2909,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"blocksy_meta":[],"acf":[],"yoast_head":"\n